Šta je malč – malčiranje bašte slamom korom piljevinom folijom

Sigurno ste više puta čuli za termine malč i malčiranje. Malč je neki material, najbolje organskog porekla, koji stavljamo preko zemljišta. A malčiranje je onda postupak, kojim se tlo prekriva ovim materijalom. Ovaj metod gajenja biljaka, gde se zemljište štiti organskom masom, je poznat od davnina. Kao masa za malčiranje se koriste različiti materijali. Tako možemo uraditi malčiranje slamom, piljevinom, lišćem, travom, korom drveta, kompostom, tresetom, kukuruzovinom, seckanim grančicama, koprivom, listovima gaveza, borovim iglicama itd. Kao što vidimo mnogi organski materijali kojima raspolažemo mogu se iskoristiti za malčiranje. Čak se i pokošena trava može upotrebiti. Drugi materijali koji se koriste za malčiranje su karton, papir i malč folija.

Zašto malčiranje – uloga i prednosti

Malčiranje zemljišta se izvodi iz više razloga. Zemljište koje je prekriveno malčom, bolje zadržava vlagu, nego zemljište koje je izloženo direktnom uticaju sunčevih zraka, visoke temperature ili vetra. A kako bolje zadržava vlagu, to znači da će biti uštede u poslu oko navodnjavanja. Taj posao tokom letnjih meseci, kada je suša, stvarno može biti težak i obeshrabrujući, posebno za sve one koji nemaju sistem za navodnjavanje.
Malčirano tlo onemogućava razvoj korova, što značajno umanjuje obim posla oko pljevljenja i okopavanja. A još važnije je da sve hranjive materije koje se nalaze u zemlji, koje bi inače korov uzeo za sebe, sada mogu da budu na raspolaganju biljkama koje mi uzgajamo na toj malčiranoj površini.
Malčiranje bašte štiti zemlju i od drugih spoljnih uticaja, na primer od padavina. Tako sprečava eroziju zemljišta. Obilne oborine ispiraju hranjive materije iz površinskih slojeva zemljišta, a isto tako nabijaju taj sloj, gde se stvara tvrda kora, koja onda mora da se razbija i usitnjava. Zato je neophodno često okopavanje. Malčiranjem tla se oslobađamo svih ovih problema.
Malčiranje stimuliše plodnost zemljišta, jer ga štiti i pomaže da se zadrže hranjivi sastojci, odnosno stvara humus. Prednost je koristiti organsku masu za malčiranje, jer se njenim raspadanjem zemljište obogati hranjivim materijama. Pogledajmo samo kakvo je zemljište u šumi. Ono je veoma plodno, a redovno je prekriveno listovima, grančicama ili iglicama. Ovu prirodnu pojavu je čovek zapazio i jednostavno počeo da primenjuje.
Prednost malčiranja je što na malčirano tlo manji uticaj ima temperatura vazduha. Bez obzira da li je toplo ili hladno vreme, malč štiti. Kad je hladno malč pokrivač greje zemljište, a kad je toplo malč ga rashlađuje.
Kada se koristi malč bašta izgleda urednije. Kada su kišni periodi, moći ćete da uđete u vašu baštu, jer stajete na malč, a ne u blato.
Sad je jasno kakva je uloga malčiranja i koliki je značaj.

Nedostaci malčiranja

Ako uzmemo u obzir iskustva, kao najveći nedostatak malčiranja, navodi se nastanjivanje puževa na malčiranoj parceli. Malčiranjem se stvara prijatno okruženje, za razvoj ovih malih stvorenja, sa dovoljno vlage. Ali to ne bi trebalo da nas obeshrabri. Zemljište se treba posipati pepelom, prahom od ljuski jaja, seckanim grančicama, što puževi golaći ne podnose. Na kraju krajeva mogu se i ručno pokupiti.
Pojedine vrste malča mogu dovesti do promene ph vrednosti zemljišta, pa to treba imati u vidu.

Kada i kako se radi malčiranje bašte

Vreme malčiranja najbolje je da bude na prelazu iz proleća u leto. Zemljište je toplo, a negde baš u tom periodu kreću visoke temperature. Zemljište se malčira kada su biljke već posađene. Ako se pitate kako se postavlja malč, treba reći da malč ne smemo stavljati direktno na biljke, nego okolo, da ne bi došlo do truljenja. Debljina malča zavisi od vrste materijala koju koristimo. Može se stavljati malč i na prelazu iz jeseni u zimu, kada više nema uzgajanih biljaka na toj površini, a uloga je da štiti zemljište i obogaćuje ga za narednu sezonu.

Slama za malčiranje

Slama je jedan od najčešćih materijala za malčiranje tla. Ako je sitnije granulacije bolje će pokriti zemlju. Malč od slame ne treba da dodiruje stabljike biljaka. Dobar je izolator, zadržava vlagu i ne da korovu da raste. Slamom možemo malčirati paradajz, papriku, krompir itd. Sa slamom se može kombinovati malč od koprive i gaveza, koji đubre zemljište i teraju neke forme insekata. Slama se stavlja i preko zime, a povlači se sa tla u proleće, nekoliko dana pre sadnje. Debljina malča od slame je 5-10 cm.

Malč od kore drveta

Malč od kore drveta je odličan izbor. Kora je najdekorativniji i najuredniji malč. Pravi se najviše malč od borove kore, odnosno četinara. Ovo je organski malč, prilično dugotrajan, zbog prisustva smole, koja se u njemu nalazi. Može se naći u prodaji. Debljina malča od kore je  5-10 cm.

Malč od iglica četinara

Malč od borovih iglica ili iglica četinara se isto tako može upotrebiti kao organski malč, ali treba voditi računa, jer nije pogodan za sve biljke. Razlaganje iglica četinara dovodi do snižavanja ph vrednosti zemljišta, a to znači da ono postaje kiselo. Zato se koristi samo za biljke koje dobro uspevaju na takvoj podlozi, a to sun a primer aronija, borovnica i sl. Debljina malča 4-8 cm.

Malčiranje travom

Pokošena trava, odnosno otkosi trave, mogu se upotrebiti za malčiranje. Malčirana trava se razlaže, ima sluzi i neprijatnog mirisa je, a neophodno je redovno malčiranje.  Debljina malča 5-7 cm.

Malčiranje piljevinom

Piljevina je dobar organski material za malčiranje, koji se dobija sečenjem stabala. Sitnija piljevina će bolje pokriti tlo. Ne bi trebalo da dolati u kontakt sa stabljikom gajenih biljaka.  Debljina malča kod piljevine je 5-10 cm.

Malč od komposta

Malč od komposta je odličan za prekrivanje leja. Kompost je bogat mineralnim materijama, popravlja strukturu, odnosno obogaćuje zemljište. Stvara dobar balans vazduha i vlage u površinskom sloju. Debljina malča od komposta treba biti od 5-10 cm.

Malčiranje kartonom i papirom

Koriste se uglavnom u nedostatku organske mase za malčiranje. Dobro suzbijaju korov, mada može da ih odnese vetar, zato se kombinuju sa travom. Debljina malča je oko 1 cm.

Malč folija

Malč folija je sintetički material za malčiranje. Nije za organsku proizvodnju. Obično se upotrebljava na većim površinama. Nije baš dekorativna, ali je efikasna. Malč folija se koristi za jagode, salatu, papriku, paradajz i dr. Debljina malč folije je od 0,1 do 0,3 mm.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!