Oskoruša voće – nekad ukras seoskih imanja a danas prava retkost

Oskoruša pripada familiji ruža. To je rod Sorbus, koji obuhvata veći broj vrsta različitih dimenzija. Kao voćna vrsta oskoruša nije mnogo rasprostranjena, niti poznata. Mnogi je mešaju sa mušmulom ili divljom kruškom. Veruje se da potiče sa Kavkaza, a kod nas je ima, tu i tamo. Nekad je bila ukras seoskih imanja, ali retko se uzgaja danas. U prirodi se oskoruša teško razmnožava, tako da postaje retkost.

Karakteristike

Dobro uspeva na našem podneblji, kao i na drugim različitim podnebljima. Raste na suvim i zapuštenim terenima . Radi se o veoma otpornoj voćki, kad je u pitanju hladnoća, pa i suša. Zimi toleriše temperaturu do  –30 °C. Duboka i plodna zemljišta u šumama su idealno stanište. Stablo je prekriveno sa tankom korom sive ili smeđe boje, koja je ispucala i slična stablu kruške. Kruna oskoruše je okrugla ili piramidalnog oblika, poprilično razgranata. Primarne grane su snažne i uspravne, a sekundarne na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni i formirani od 13 do 21 maljavih  listića. Pupoljci listova i cvetova su poludugi, šiljatii, ljepljivi i maljavi.
Cveta u maju ili junu. Cvetovi su beli grupisani u buketiće cvasti. Plodovi su jabučasti ili kruškoliki, prečnika do 5 cm. Dok su plodovi na drvetu zelenkasti, a od sunca sa jedne strane mogu da pocrvenedelimično. Po izgledu zaista liči na plod divlje kruške. Iz prostog razloga što su sveži plodovi tvrdi, kiseli i gorki, jedu se tek kada ugnjile. Postaju slatko-kiselkastog ukusa, posebno aromatični i veoma zdravi. Dozrevanje plodova je u oktobru. Oskoruše tada postaju žute i počinju polako da opadaju sa drveta. Meso oskuruše je prvobitno tvrdo i jako oporo, a plodovi postanu ukusni tek nakon kraćeg ili dužeg vremena čuvanja. Da bi mogli dobro i ravnomerno da omekšaju i gnjile, plodovi se ređaju u gajbice ili košarice, a potom i prekrivaju slamom. Slično kao i mušmule. Ovako uskladišteni plodovi oskoruše, kroz nekoliko dana kreću da gnjile, a onda se mogu koristiti za različite namene.
Rzmnožavanje oskoruše je semenom, reznicama i kalemljenjem.

Upotreba i lekovitost oskoruše

Jede se naravno u svežem stanju i mnogi joj pripisuju lekovita svojstva. Veruje se da je dobra za regulisanje rada jetre, žuči, kao i nervnog sistema. Reguliše varenje i sprečava zatvor. Oskoruša jača srce i ceo organizam. Sprečava anemiju i preporučuje se dijabetičarima.
Oskoruša se koristi za preradu u džemove i marmelade, a ređe vina ili rakiju. Plodovi oskoruše su izuzetno cenjeni zbog velike količine tanina. Dodaju se u proizvodnji sokova od jabuke, kruške i drugih voćnih vrsta. Njihovo prisustvo poboljšava bistrenje,  doprinosi boljem ukusu i aromi sokova i daje im lepšu boju.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!