Uzgoj oraha – šta treba znati

Za uzgoj oraha treba imati dovoljno prostora, odnosno zemlje, jer odrasla stabla zauzimaju mnogo mesta.  Ako je taj uslov ispunjen kreće se sa odabirom sorte. Kod oraha sorti nema tako mnogo, kao kod nekih drugih vrsta voća. One se dele na sorte oraha za vinogradarsku zonu i kontinentalnu. U zavisnosti od toga i biramo sortu. Orah se uzgaja zbog vrednih plodova, ali može biti i uzgoj oraha za drvo.

Sorte oraha

Orasi za vinogradarsku zonu su: Šejn, Tisa, Rasna i Šampion.

Šejn je bugarska sorta oraha. Vegetacija je kratka, a plodovi srednje sitni, ovalnog oblika, težine oko 11 g u proseku. Ima tanju ljusku, a kvalitet jezgra je odličan. Orah šejn je dosta otporan na bolesti, kao i niske temperature. Rađa bogato, kada su obezbeđeni oprašivači. Vredi razmisliti o ovoj sorti.
Tisa je sorta oraha iz Srbije. Nastala na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Ubraja se u izrazito rodne sorte. Plodonosi orahe prosečne veličine 15 g. Oblik oraha je okrugao.
Rasna je isto domaća sorta za vinogradarsku zonu. Ima kraći period vegetacije. Plodovi su srednje krupni i krupni. Težina ploda je oko 12 g. Drvo je veoma bijno i rodno. Isto je selekcionisano u Novom Sadu.
Šampion je opet dobra naša srpska sorta, nastala u Novom Sadu. Kratka je vegetacija. Plod je krupan i prosečno ima 13 g. Stablo je bujno i rodno, ali zahteva oprašivače.

Orasi za kontinentalnu zonu

Gazenhajmski 139 je sorta oraha za kontinentalnu zonu iz Nemačke. Ima relativno kratak period vegetacije. Plod je krupan i ima oko 14 g. Stablo je srednje bujnosti i veoma rodno. Oblik oraha je ovalan, a ljuska je svetla, glatka i tanka.
Gazenhajmski 251 je isto Nemačka sorta, koja nešto kasnije cveta pa tako izbegne prolećne mrazeve. Plod je vrlo krupan u proseku ima 15 g.

Glavne odlike oraha

Kad je u pitanju uzgoj oraha, može biti uzgoj oraha iz ploda, odnosno semena. Ipak je bolje, kada se sade sadnice oraha, onda je bolji kvalitet ploda, pa i drveta. Orasi se kaleme. Takvi orasi kreću da plodonose ranije, a ovi uzgojeni iz semena prorode tek od 10 godine u proseku. Orah cveta krajem aprila ili početkom maja. Naravno to zavisi od sorte, nadmorske visine i klime. Oprašivanje oraha vetrom je jedino moguće. Orah ima posebne rese i kad duva vetar sa njih otresa polen koji se raznosi. Za veliku rodnost i dobre prinose uvek je bolje da sadimo više sorti zajedno.
Kada sazreva orah? U zavisnosti od sorte orah sazreva tokom septembra, a može i nešto kasnije. Do kada će orah da rađa? Životni vek oraha nije precizno definisan, ali trebalo bi da rađa bar 100 godina, ako je drvo zdravo. Postoje primeri da orasi stari 300 godina još uvek rađaju.

Fotografija: Pixabay

Podizanje zasada oraha

Što se tiče klimatskih uslova orah je dosta zahvalan za uzgoj. Dobro podnosi niske temperature, mada prolećni mrazevi mogu oštetiti mladare, rese i plodnike, pa tako uticati na prinos. Za sadnju oraha odaberite sunčanu poziciju. Zemljište je najbolje duboko i rastresito, mada orah dobro uspeva i na drugim tipovima zemljišta. Za podizanje zasada oraha zemljište treba očistiti, đubriti i rigolovati. Zatim se kopaju jame za sadnice oraha. U pogledu đubriva orah voli kalijumova i fosforna. Prvo se nađubri, a onda se rigoluje.

Kada i kako se sade orasi

Kada se sade orasi? Orasi se sade u jesen, mada može i u rano proleće. Nakon jesenje sadnje potrebno je zagrnuti sadnice zemljom, da ih štiti od mraza.
Kako se sade orasi? Pre sadnje orežite žile makazama i potopite svaku sadnicu u mešavinu ilovače, goveđe balege i vode. Ovo će doprineti da se sadnice lakše prime.
Jame za sadnice oraha treba da budu duboke oko 50 cm. Kada je pitanju razmak između sadnica oraha o tome treba voditi računa, jer će one vremenom postati velika stabla. Sadnice iz semena se sade na razmak 10×8 m, a kalemljene sadnice oraha idu na 9×7 m.

Nega oraha

Nema mnogo posla oko oraha, ali ipak za dobre prinose treba održavati krošnju, đubriti zemljište i štititi orah od bolesti. Orezivanje oraha se radi prve godine po sadnji. Orah se oreže na željenu visinu, a ispod se ostave 4 do 5 jakih pupoljaka. Iz njih kasnije kreću mladari. Zemljište treba održavati. Smatra se da je najlošije da to bude ledina, posebno u početku, jer trava vuče dosta vlage i hrane.  Neke podkulture su dobrodošle. Na primer pasulj, lubenice, tikve, krastavci, jagode, maline. Orah se đubri kompleksinm NPK đubrivima, a posebno su mu važni fosfor i kalijum. Ovi minerali mu povećavaju otpornost na mraz. Ako se đubri svake godine, onda će biti dobri prinosi. Orah je voće koje je prilično otporno na bolesti, ali ipak može da oboli, tako da se izvodi prskanje ali manje puta. Možemo se ograničiti na zimsko i letnje prskanje. Može se uzgajati i bez prskanja, ali rizik je veći, a i prinos se dovodi u pitanje. Sve to naravno zavisi i od otpornosti gajene sorte oraha.

Kada se beru orasi i čuvanje

Berba oraha se izvodi, kada na većini oraha zeleni omotač pukne i orasi počnu da ispadaju. Ubrane orahe čuvamo na suvom i hladnom mestu. Ako se orasi u ljusci rašire u tankom sloju mogu se čuvati tako mesecima. Očišćeni orasi, odnosno jezgra oraha se čuvaju isto tako, ali mnogo kraće mogu da izdrže, jer se isušuju i kvare. Hermetički zatvoreni u ambalaži mogu se čuvati duže.

Na posletku pogledajte i kakva je računica kada su u pitanju prinosi i isplativost

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!