Rezidba oraha – kako orezati orah

Iako mnogi misle da nema potrebe orezivati orahe, niti ih režu, u intenzivnoj proizvodnji se rezidba oraha itekako primenjuje. Kao i druge vrste voća i orah se orezuje, ako želimo da nam redovno i puno plodonosi. Rezidbom oraha se postiže prava mera između bujnosti, odnosno prirasta i rodnosti. Rezidbom se omogućava da plodovi budu krupni i kvalitetni, da kruna bude osvetljena, a stablo podmlađeno. Evo kako orezati orah.

Formiranje krune oraha

Po prirodi stvari orah najčešće formira piramidalnu krunu. U intenzivnoj proizvodnji oraha, najčešći izbor je kotlasta kruna i ponegde poboljšana piramidalna. Rezidba zapravo započinje sadnjom oraha, jer se tada sadnica prekraćuje, da bi započeli sa formiranjem krune. Sadnicu prekraćujemo tako da stablo ne bude previsoko, jer je onda otežana berba, zaštita i rezidba. Ne treba biti ni prenisko. Optimalno je da se sadnica seče na 1,2 – 1,5 m. Rez se izvodi na 0,5 cm iznad jakog pupoljka, blago iskošeno od pupoljka. Presek zatim premazati sredstvom kao što je kalemarski vosak, radi lakšeg zarastanja. Prekraćivanje sadnica se radi kad prođu opasnosti od mraza u proleće.

Orezivanje oraha u periodu plodonošenja

Kada se izvodi rezidba oraha? Pa izvodi se neposredno pred početak vegetacije. To je od sredine marta pa do kraja aprila, odnosno kad nema više opasnosti od mraza. U toku vegetacije se radi zelena rezidba. Kod oraha rezidba nije intenzivna , kao kod jabučastog ili koštičavog voća. Orah karakteriše osobina ogoljavanja grana, tako da se zelena lisna masa i plod pomeraju ka periferiji. Rezidbom nastojimo da usporimo ovaj proces. Na taj način se trudimo se da dobijemo što više kvalitetnih plodova oraha. Ovo se najbolje postiže zelenom rezidbom, koja se zasniva na zakidanju vrhova mladara dugih 10-15 cm. To se radi u prvih 15 dana juna. Jača rezidba bujnih stabala oraha se izbegava, jer odlaže rodnost. S druge strane blaža rezidba povoljni deluje na smanjenje bujnosti i još ubrzava rodnost.

Kotlasta kruna


Kotlasta kruna je dominantan uzgojni oblik kod oraha. Kod drugog voća obično imamo tri grane koje polaze iz stabla, a ovde imamo 4-5 skeletnih grana, koje su kružno raspoređene na stablu. Ne polaze sve iz istog mesta, nego su vertikalno udaljene 15-20 cm jedna od druge. Oko ovih grana se uklanjaju sve druge, koje mogu d aim konkurišu. Letorasti koje sami odaberemo skraćuju se za trećinu dužine, a ostali se mogu ostaviti zbog jačanja lisne mase, zbog boljeg prirasta osnovnih grana i onih koje će se iz njih razviti. U sledećoj godini u toku vegetacije na osnovnim granama razviće se veći broj mladara. Ostavljamo mladare koji će predstavljati sekundarne grane u budućnosti. One treba da budu na oko 50 cm od osnove skeletnih grana. Trebaju biti naizmenično raspoređene na primarnoj grani. U drugoj, trećoj i četvrtoj godini, grane koje su izbile iz grana od prethodne godine za trećinu ili četvrtinu, a ostale se uklanjaju. Naročito treba uklanjati one grane koje rasu uspravno i u sredini krune


Poboljšana piramidalna kruna

Drugi uzgojni oblik, nešto manje zastupljen u zasadu oraha jeste poboljšana piramidalna kruna. Sadnica koju smo prekratili, daje više mladara. U julu odaberemo tri, a jedan od mladara koji je najrazvijeniji da bude vođica. Ostali će biti bočne osnovne grane. Naredne godine se opet ostavljaju skeletne grane, tako da se spiralno rasporede po celoj dužini vođice. Treba da budu vertikalno razmaknute od 30-40 cm. Posle 4 godine vođica se potkraćuje na poslednju skeletnu granu. Iz krune je potrebno ukloniti sve vertikalne grane koje predstavljaju konkurenciju vođici.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!