Bob mahunarka

Bob je jednogodišnja biljka. Pripada porodici mahunarki. Koristi se u ljudskoj ishrani, na sličan način kao pasulj. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica u oblasti mediterana, posebno kod starih Grka i Rimljana. Pre nego li je pasulj stigao iz  Amerike u Evropu, slična variva koja se danas prave od pasulja, pravila su se od boba. Danas se najviše bob uzgaja u Kini i Etiopiji, a kod nas nešto malo u istočnoj Srbiji. Engleski nazivi su fava bean, broad bean, a latinski Vicia faba.

Karakteristike

Stabljika boba je uspravna, čvrsta, nerazgranata i četvrtasta. Naraste u visinu do 1 m. Listovi su zelenoplavi i mesnati. Lisna drška se produžava u zaoštreni vrh, na kome se nalaze 2-3 para jajastih listića. Bele cvasti sadrže 2-4 krupna mirisna cveta. Mahune boba su prvo uspravne, a kasnije viseće. Dužina mahuna se kreće oko 10 cm, a širina je 1-2 cm. Zelene su i kožaste. Iznutra mahuna ima pregrade u vidu poprečnih zidova. Unutra bude i 2-5 krupnih semena.

Uzgoj i rasprostranjenost

Bob se relativno malo gaji. Zahteva vlažna mesta i bogato plodno zemljište. Setva se radi u drugoj polovini marta. Berba se obavlja kad veći deo mahuna sazri, odnosno potamni. Više od 100 varijeteta boba se gaji u svetu, uglavnom u Evropi, Africi i Aziji, dok se u Severnoj Americi malo gaji.

Upotreba

Bob se koristi u ljudskoj ishrani kao povrće. Jedu se mlade mahune ili semena. Vrlo je bogat hranjivim materijama. Posebno je bogat proteinima. 1 kg sirovog zrelog semena sadrži oko 250 g proteina. Zastupljeni su i ugljeni hidrati, vlakna i različiti minerali. Od boba se prave variva, a dobro se kombinuje sa testeninom takođe.

Lekovita svojstva

Bob sadrži aminokiselinu L-dopa, koja je prethodnica dopamine, tako da se preporučuje obolelima od Parkinsonove bolesti. Naime, njihov organizam slabo proizvodi dopamine, pa im ovaj sastojak iz boba dobro dođe. Time mogu da se ublaže tegobe, iako leka protiv ove bolesti nema. Polen i sirovo seme boba sadrže alkaloid vicin, koji može izazvati hemolitičku anemiju, kod osoba koje imaju nasledni poremećaj metabolizma eritrocita. Ovo stanje je poznato kao favizam

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!