Jesenje đubrenje voćnjaka i vinograda veštačkim NPK đubrivom

Za jesenje đubrenje voćnjaka, kao i vinograda veštačkim (mineralnim) đubrivom koristimo NPK đubrivo. U ovoj skrećenici N je azot, P je fosfor i K je kalijum. Kod jesenjeg đubrenja ne koristimo formulaciju 15:15:15 nego ćemo koristiti onu sa više fosfora, a naročito kalijuma. To može biti 8:16:24 ili 6:12:24 i sl. Kada se koristi kalijumovo đubrivo, onda možemo očekivati i krupnije plodove u narednim sezonama. Kalijum sporije prodire i rastvara se u zemljištu u odnosu na azot. Za jesenje đubrenje se ne koriste azotna đubriva, kao što su KAN i UREA to ćemo ostaviti za proleće. Jesenje đubrenje se može raditi tokom cele jeseni, a bilo bi poželjno da se odradi pre obilnijih padavina i pre formiranja snežnog pokrivača.

Kako utvrditi da li je potrebno i koliko je potrebno baciti đubriva

Najbolje bi bilo izvršiti analizu zemljišta, tako što ćemo uzorke zemljišta predati u laboratoriju na ispitivanje. Na osnovu rezultata analize, utvrdiće se šta zaista nedostaje i na taj način ćemo odabrati đubrivo, kojim ćemo nadoknaditi neophodne sastojke u zemlji. Još o analizi zemljišta pogledajte ovde. Međutim, u praksi retko ko od malih proizvođača primenjuje analizu zemljišta, već se oslanjaju na neka svoja dosadašnja iskustva.

Kako se dozira NPK đubrivo

Koliko veštačkog đubriva treba dati svakoj voćki? Jednogodišnjim sadnicama 50 g, dvogodišnjim 100 g, trogodišnjim 150 g, a odraslim voćkama 200-300 g. Ali opet ponavljamo, količina đubriva zavisi od više faktora, kao sastava i tipa zemljišta, starosti sadnica, stanja u kome se nalaze, ostvarenih prinosa itd.

 Kako se rasipa veštačko đubrivo

Đubrivo ne treba staviti direktno na stablo, ili staviti na jedno mesto, već rasuti ravnomerno oko stabla. Voćka ima koren u zemlji slično, kao što spolja izleda krošnja. A donji korenčići koji su tek na dnu korena u najdubljim slojevima usvajaju hranjive materije. Poželjno bi bilo da se nakon rasipanja, frezira ili prekopa područje oko voćke, pa tako da se đubrivo prekrije zemljom. To je iz razloga da đubrivo bude bliže korenu i da ne gubi delotvornost, ako je na otvorenom. Neki koriste drugi način, a to je da iskopaju jamice pored voćki ili čokota loze, pa tu sipaju đubrivo, a onda zatrpaju. To se posebno radi u vinogradu gde se smatra da je koren duboko u zemlji i da samo rasipanje NPK đubriva po površini ne bi bilo efikasno. Naročito kod vinove loze fosfor i kalijum treba da se unesu u dublje slojeve zemljišta da bi uopšte bili iskorišteni.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!