Kako se sadi krompir

Ukoliko vas zanima setva krompira, morate ispoštovati nekoliko važnih koraka. Kako se sadi krompir i kada se sadi krompir, objasnićemo u okviru ovog članka. Proizvodnja krompira podrazumeva poštovanje nekoliko bitnih načela, pri čemu je plodored glavno. Rani ili mladi krompir ima višestruki značaj, budući da se ranom proizvodnjom krompira mogu ostvariti dve žetve godišnje, intenzivno je korišćenje zemljišta i sistema za navodnjavanje. Kada je u pitanju semenski krompir sorte se mogu podeliti na: rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Semenski krompir sorte

Kada je u pitanju semenski krompir sorte se najčešće dele prema dužini vegetacionog perioda, odnosno po broju dana od nicanja do fiziološke zrelosti. U tom pogledu postoje sledeće sorte krompira:

  • Rane sorte, 60-80 dana (Carerra, Adora, Riviera, Tresor, Bellarosa, Cleopatra, Agata)
  • Srednje rane sorte, 80-100 dana (Marabel, Ewelina, Vineta, Liseta, Amorosa)
  • Srednje kasne sorte, 100-130 dana (Laura, Kondor, Kenebec, Kuroda, Sylvana)
  • Kasne sorte, preko 130 dana (Agria, Desiree, Jelly)

Uzgoj krompira

Kako se sadi krompir? Kada je u pitanju sadnja krompira, veličina krtola određuje razmak sadnje između redova i u redu, kao i dubinu sadnje. Na krtoli krompira postoje pupčani deo i kruna, a pupčanim delom je krtola bila vezana za stolon, dok je suprotno postavljena kruna na kojoj se nalaze okca. Krtole treba prerezati tako da na svakoj odrezanoj frakciji ima 2-3 okca. Ukoliko su prerezane frakcije manje, onda se one sade na razmak u redu od oko 25 cm, srednji na razmak od 30-35 cm, a najkrupniji komadi od 55-60 mm na razmak 45-50 cm. Dubina sadnje krompira iznosi oko 8-12 cm.

Kada se sadi krompir? Vreme sadnje zavisi, pre svega, od tipa zemlje, područja uzgoja krompira i vremenskih prilika. U ravničarskim predelima je to obično od sredine marta do početka aprila, a u brdsko-planinskim od početka do kraja aprila meseca.

U cilju dobijanja većeg i kvalitetnijeg prinosa, savetuje se primena procesa naklijavanja na svetlosti u odnosu na tamu.

Pri sadnji je neophodno da minimalna temperatura zemljišta iznosi od 6-8 °C, dok optimalna temperatura za rast krtola treba da bude od 17-20 °C. Navodnjavanje krompira je veoma važno, budući da pri nedostatku vode dolazi do smanjenja prinosa i kvaliteta krtola. U sušnim periodima godine se može izvršiti navodnjavanje zasada različitim formama kišnih krila.

Kada je u pitanju proizvodnja krompira, plodored je jedan od glavnih načela. Pravilan plodored je značajan za sprečavanje ili smanjenje napada štetočina, kao i za dobijanje veoma kvalitetnih proizvoda. Krompir dobro podnosi monokulturu, a iz fitohigijenskih razloga se ne treba saditi više godina uzastopno na jednom istom mestu – na isto mesto može doći posle 3-4 godine.

Kada je u pitanju prihranjivanje krompira, za organsko đubrenje se obično koristi stajsko đubrivo (koje se u zemljište unosi u jesenje-zimskom oranju u količini od 25-35 t/ha). Mineralna ishrana je dopuna organskom đubrenju, a ovde se radi o dodavanju azota, fosfora i kalijuma, kao i nekih mikroelemenata u manjim količinama.

Nega zasada krompira dalje podrazumeva: međurednu kultivaciju, nagrtanje i zaštita od korova i bolesti.

Zagrtanje krompira

Nagrtanje krompira se obavlja kod visine biljaka od 15-20 cm, kako bi se napravilo dovoljno prostora za rast u nekoliko etaža korenovom sistemu i stolonima, na kojima će se oblikovati krtole. Ovo zagrtanje krompira treba izvršiti u optimalnom vremenskom periodu pri određenoj visini biljke, budući da posle radni organi mogu da oštete delove biljke.

Dakle, proizvodnja krompira obuhvata sadnju krtola krompira na zemlju, a potom zagrtanje diskovima ili plužnim telima pri sadnji, te na kraju zagrtanje ili izdizanje banka. Tako krompir ispod sebe ima zemlju iz predsetvene pripreme, a ovako mu se samo dodaje sa strane. Ovo bankiranje, koje se izvodi pomoću posebne mašine, održava dobar vodno-vazdušni režim, omogućava kvalitetnu strukturu zemljišta, lako razvijanje krtola i uništavanje korova.

Plamenjača krompira

Plamenjača krompira (Phytophthora infestans) ima sledeće simptome: prvi simptomi se pojavljuju na lišću na mestu ostvarene infekcije nakon perioda inkubacije, to su najpre vodenaste pege tamno-zelene boje, potom boja pega postaje žuta, nakon čega tkivo nekrotira. Nekroza lisnog tkiva može da zahvati čitavu lisnu masu. Na naličju lista su ove pege oivičene beličastim oreolom. Na stablu se pojavljuju tamne pege koje se spajaju između sebe. Plamenjača može da se proširi i zahvati krtole krompira. Boja obolelog tkiva je crvenkasto-mrka. Ukoliko se ne tretira na vreme, plamenjača može uništiti čitav usev krompira.

Krompirova zlatica

Krompirova zlatica je poznata štetočina krompira, koja je veoma izdržljiva i plodna, stoga lako opstaje u svim vremenskim uslovima. Štetu u ovom slučaju pričinjavaju odrasli insekti i larve koje se hrane lišćem krompira, a mogu da prenose i viruse. Kod nas se razviju 1-3 generacije krompirove zlatice. Ženke ovog štetnog insekta su vrlo plodne i mogu da polože i do 2.000 jaja narandžaste boje, koja su obično u grupama sa donje strane lista. Uništavanje krompirove zlatice bi trebalo da počne u proleće. Ovde je poželjno da se poštuje plodored, a postoje i brojni preparati protiv ove štetočine.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

error: Content is protected !!